Govor predsjednik Čovića s Božićnog prijema u PS BiH

0

U nastavku objavljujemo integralni govor predsjednika Hrvatskog narodnog sabora BiH, dr. Dragana Čovića, s prijema koji su povodom Božića organizirali Hrvati u institucijama BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH. Božićni prijam je održan u četvrtak, 20. prosinca.

Poštovane dame i gospodo, 

uzoriti kardinale,

vaše ekselencije, predstavnici diplomatskog zbora,

drage kolege i prijatelji!

Blagdan Božića, kao prigoda našeg okupljanja, je sadržatelj duhovnih potreba svakog ljudskog bića. Te potrebe su nada, spasenje i novi život. S novom se nadom kreće u novi život, život koji vodi spasenju ne samo u duhovnom smislu nas zajednice vjernika već i cjeline društva koje dijelimo i konstituiramo s drugima. Božić je snažan simbol prigode za novi život, novi početak do kraja rasterećen grijeha prošlosti; život onakav kakav treba biti ako ne želite biti u sukobu s Bogom i njegovim zakonima, prožet vrlinom, dobrotom, ljubavlju i iskrenim oprostom.

Vjerovati u bolju budućnost znači uporno tragati za sadržajima koji obogaćuju naše živote i čine nas dostojnima Boga. Božić je vrijeme duhovnog pročišćenja i obnove na temelju univerzalnih ljudskih vrijednosti koje su paradigma naprednih civilizacijskih odnosa, i kao takav pripada svima. Svaki Božić, pa i ovaj, je i nova prigoda za sve nas koji dijelimo isti životni prostor; da preispitamo sebe, svoje nakane, postupke, odnos jednih prema drugima i našem okruženju. To je osobito važno za našu domovinu Bosnu i Hercegovinu, zemlju nagrađenu raznolikošću i svim specifičnostima koje prate tu raznolikost, a koje još uvijek mnogi među nama nisu spremni do kraja prihvatiti.

Takvo neprihvaćanje onda vodi nerazumijevanju, otuđenju od domovine i svih nas jednih od drugih. Ono se manifestira u težnjama za uniformizacijom društva, dokidanju njezina društvenog i političkog pluraliteta, žrtvovanju različitosti i raznolikosti zarad fikcije jedinstva, pri čemu se zanemaruje činjenica da je jedinstvo nedostižno bez istinskog pluraliteta.

Problemi u međusobnim odnosima i komunikaciji koje imamo ukazuju da nismo dovoljno naučili iz prošlosti, izvukli pouke koje smo morali izvući, niti smo se oslobodili naslijeđa totalitarizma u kojem caruju jednoumlje i prisila.

Izborni zakon, koji je u proteklom razdoblju okupirao pozornost naše javnosti, je isključivo pitanje vladavine prava, ljudskih prava, institucionalne ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda i svih žitelja BiH. Takvo njegovo razumijevanje je jedina alternativa scenarijima podjela koje se tendenciozno vezuju ne samo za ovo pitanje već i pitanje položaja i konstitutivnosti Hrvata BiH, kao i angažman političkih predstavnika Hrvata koji uživaju punu potporu hrvatskoga naroda u ostvarenju tih ciljeva. Teško me itko može uvjeriti da možemo biti podjeljeniji nego što u ovom trenutku jesmo. Razgradnja klime povjerenja kojom se svjesno potiče pripadnike jednog naroda da glasuju protiv onoga što je dominantno izraz volje drugoga naroda je nasrtaj na prava i slobodu tog naroda; manipulacija i zlouporaba demokracije bez presedana.

Svi narodi i žitelji Bosne i Hercegovine svoja prava crpe iz ustava. Time su sve naknadne interpretacije i mišljenja suvišna i u konačnici irelevantna. Ustav daje okvir i smjernice, a Ustavni sud nam je do sada razjasnio sve ono što se dalo naslutiti kao nepoznanica. Stoga nema razloga da se bilo tko pravi nevješt, ili da ne razumije temelje našeg ustavnog poretka i svega što on zahtijeva u smislu definiranja pozicije svakog od tri konstitutivna naroda i uređenja njihove jednakopravnosti. Vrlo jasno je kazano što je to konstitutivnost naroda, natkrovljujuće načelo Ustava koje se mora respektirati u institucionalno-političkom i društvenom smislu u odnosu na sva tri naroda. Također nam je rečeno da je legitimno predstavljanje, koje Ustavni sud izrijekom spominje u svojoj odluci iz 2017. godine, izravno izvedeno iz načela konstitutivnosti i da je u funkciji njezina opredmećenja u institucionalno-političkom životu naše zemlje.

Umjesto toga danas imamo situaciju da se izvode katalozi prava, koje netko sebi uzima za pravo da kroji prema vlastitom nahođenju ili nečijoj brojnosti, a to onda implicira i prema imenu, identitetu i svemu onome što se može uzeti kao objektivno obilježje bilo kojeg naroda. Nama takvi katalozi ne trebaju, pogotovu ne Hrvatima BiH, jer posredstvom svojih političkih predstavnika ne traže ništa što već nema uporište u Ustavu i što druga dva naroda nemaju. Naš ustav je naš katalog. On kaže da imamo pravo na politički subjektivitet i izbor svojih predstavnika u institucije kolektivnog predstavljanja. Stoga nisu prihvatljiva nikakva proizvoljna tumačenja Ustava i politička prisila kao sredstvo nametanja volje jednih nad drugima.

O konstitutivnosti nema pregovora.

Prava se ne mogu uvećavati ili smanjivati po potrebi i želji, bilo manjine, većine ili izvana, pogotovu pukih promatrača koji ne dijele naše probleme već su posvećeni vlastitim biografijama i diplomatsko-karijernim uspjesima.

Moramo promijeniti odnos prema državi i jednih prema drugima, smoći snage i mudrosti ujediniti se u vjeri u zajedničku budućnost, a naše odnose prožeti etikom reciprociteta, uz svijest da u vlastitoj slobodi možemo uživati samo ako prihvaćamo i priznajemo slobodu drugih.

Možda će jednoga dana doći vrijeme za neki novi ustavni sporazum koji će osvježiti i osnažiti odnose u BiH. On će morati biti rezultat procesa vođenog na načelima uzajamnog priznanja, uvažavanja i u smislu političke kulture svima prihvatljivoj komunikaciji. Stoga moramo izaći iz začaranog kruga političkih taktiziranja i nadmudrivanja; iznjedriti nove politike temeljene na načelima umjerenosti, dostojanstva i gostoprimstva. Bez tih vrijednosti nećemo moći sačuvati naše bogatstvo različitosti koje je fundament državnosti Bosne i Hercegovine, njezine stabilnosti i sigurnosti.

Naša unutarnja interakcija i komunikacija, i njezina kvaliteta, će predodrediti uspješnost interakcije s našim okruženjem u nastojanju realizacije članstva u Europskoj uniji kao ključnog vanjskopolitičkog cilja. Štoviše, članstvo u Europskoj uniji mora postati pretpostavkom okupljanja na unutarnjem planu oko vrijednosti i normi koje su okosnica Europske unije.

U konačnici, nema nam druge nego okrenuti se jedni drugima i suradnji. Nova godina, koja je pred nama, je nova prigoda, a Božić nam ulijeva nadu i daje snagu da obnovimo one vrijednosti koje su potrebne da uspostavimo dijalog, vratimo povjerenje i pokrenemo izgradnju zajedničke  Bosne i Hercegovine, a ne nečije.

Dragi prijatelji!

Blagdan rođenja Isusa Krista je razdjelnica koja nas ohrabruje da budemo bolji ljudi. Pri tome ne mislim samo na nas koji smo dionici tog konfesionalnog kruga, već i na čovječanstvo u cjelini. Božić je točka u kojoj se prelamaju i smjenjuju staro i novo, gdje odnose straha potiskuju odnosi zasnovani na slobodi i ljubavi. On je evanđeoska promjena koja u vremenu u kojem živimo i kroz blagdan koji obilježavamo naviješta nadu u novi početak te prigodu za drugačiju i sretniju budućnost.

Želim nam da svi skupa uživamo u toplini večerašnjeg zajedništva. Svim kršćanima čestit i radostan Božić, a svim žiteljima Bosne i Hercegovine sretnu i blagoslovljenu Novu 2019. godinu!

Svako vam dobro i živjeli!  

Share.

Comments are closed.