Izbori 2018: Analiza i stajališta Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora

0

Na sjednici održanoj 23. listopada 2018. godine u Mostaru, Predsjedništvo HNS BiH razmatralo je i analiziralo je rezultate Općih izbora održanih 7. listopada 2018. godine, te jednoglasno usuglasilo nastavak i način djelovanja u narednom periodu.

Predsjedništvo HNS BiH je izrazilo zadovoljstvo činjenicom što su i nakon ovih izbora stranke, koalicije i liste koje su sastavni dio HNS BiH ostvarile izborni rezultat koji neporecivo svjedoči da su članice i članovi HNS BiH nositelji preko 95% hrvatskog izbornog legitimiteta, kako na razini države, tako i na razini entiteta i županija. Taj rezultat velika je čast ali i još veća obveza svim novoizabranim članicama i članovima HNS BiH da u skladu s deklaracijama HNS BiH učine sve što je u njihovoj moći kako bi u skladu s Ustavom BiH i Daytonskim sporazumom Hrvati postali uistinu konstitutivni i jednakopravni s ostala dva konstitutivna naroda.

Nužan uvjet konstitutivnosti jednoga naroda je pravo da pripadnici tog naroda na slobodnim i demokratskim izborima samostalno izaberu svoje političke predstavnike za ona tijela vlasti koja su Ustavom BiH predviđena predstavljanju konstitutivnih naroda.  Na žalost, i na ovim izborima, Hrvatima kao konstitutivnom narodu u BiH to pravo je bilo prekršeno i brutalno pogaženo. Stoga izbor Željka Komšića bošnjačkim glasovima za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH smatramo grubim kršenjem kako Ustava BiH tako i Daytonskoga sporazuma. Potvrdu izrečenoj tvrdnji, među ostalim, pronalazimo i u odlukama Ustavnoga suda BiH: U-5/98 (konstitutivnost) iz 2000. godine, U-23/14 iz 2016. godine (Ljubić)  i U-3/17 iz 2017. godine(Čolak).

U odluci Ustavnoga suda BiH U-5/98 eksplicitno je navedeno kako je konstitutivnost tri naroda „natkrovljujuće načelo“ Ustava BiH. To znači da s načelom konstitutivnosti tri naroda moraju biti usklađena sva ostala ustavna načela, svi ostali ustavi, svi zakoni, sve zakonske norme te svi pravni i podzakonski akti u BiH, osobito Izborni zakon BiH kojim se operacionalizira to temeljno ili natkrovljujuće ustavno načelo.

Konstitutivnost naroda podrazumijeva i zahtjeva a) legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda i b) međusobnu jednakopravnost konstitutivnih naroda. Legitimno predstavljanje znači da narod koji je konstitutivan mora imati pravo samostalno izabrati svoje političke predstavnike za ona tijela vlasti koja su po Ustavu BiH namijenjena predstavljanju konstitutivnih naroda. Međusobna jednakopravnost, među ostalim, ogleda se i u ustavnoj činjenici da u Domu naroda PS BiH ima onoliko klubova koliko i konstitutivnih naroda te da svaki klub (bošnjački, hrvatski i srpski) ima jednak broj članova neovisno o tome što na razini države po posljednjem popisu ima 50,11% Bošnjaka, 30,76% Srba i 15,43% Hrvata. Analogno tome, i Predsjedništvo BiH ima onoliko članova koliko ima i konstitutivnih naroda. Stoga je izvan bilo kakve logične, razumne i opravdane sumnje nužno zaključiti kako je Ustav BiH i Dom naroda PS BiH i Predsjedništvo BiH namijenio legitimnom predstavljanju tri konstitutivna naroda.

Prethodnu tvrdnju potvrđuje i odluka Ustavnoga suda U-23/14 iz 2016. godine (Ljubić), koja eksplicitno navodi „da se prema općem načelu demokracije pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa“, te da „veza između onih koje predstavlja i njihovih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim razinama je ta koja omogućava legitimitet predstavnicima zajednice“.

Izborom Željka Komšića bošnjačkim glasovima za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH prekršeno je načelo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda. S obzirom da u predstavničkoj demokraciji politički predstavnici predstavljaju one koji su ih izabrali, s punim pravom tvrdimo kako Željko Komšić nije hrvatski nego drugi bošnjački predstavnik u Predsjedništvu BiH. Činjenicom da Bošnjaci imaju dva svoja predstavnika u Predsjedništvu BiH, a Hrvati nemaju niti jednoga prekršeno je i drugo načelo konstitutivnosti, načelo međusobne jednakopravnosti konstitutivnih naroda.

Očito je i neporecivo kako je izborom Željka Komšića za drugoga bošnjačkog člana Predsjedništva BiH grubo prekršeno načelo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i njihove međusobne jednakopravnosti, odnosno, prekršeno temeljno načelo Ustava BiH, načelo konstitutivnosti tri naroda. Kršenjem njegovog temeljnog načela prekršen je Ustav BiH, a kršenjem Ustava BiH kao Anexa 4 Daytonskog mirovnog sporazuma, prekršen je i sam Daytonski sporazum.

Stoga pozivamo Vijeće za implementaciju mira (PIC), Ured visokog predstavnika (OHR), Izaslanstvo EU kao i sve države potpisnice i jamce Daytonskoga mirovnog sporazuma da najoštrije osude ovaj čin brutalnog kršenja Daytonskog sporazuma i rušenja ustavno-pravnog poretka njime uspostavljenog te poduzmu sve legitimne i legalne aktivnosti kako bi se postojeće antiustavno i antidaytonsko stanje što prije vratilo u ustavne i daytonske okvire.    

Također, podsjećamo kako je Ustavni sud BiH najprije proglasio neustavnim a zatim poništio odredbe Izbornoga zakona BiH koje utvrđuju način formiranja Doma naroda Parlamenta FBiH. Ustavni sud BiH u svojoj odluci U-23/14 (Ljubić) je također eksplicitno naveo koja institucija ima isključivi legitimitet i legalitet za provođenje spomenute odluke: Parlamentarna Skupština BiH. I ovom prigodom napominjemo kako je jedino Klub Hrvata u Domu naroda PS BiH (stranke članice HNS BiH) u roku i na način kako je to propisao Ustavni sud BiH ponudio i u parlamentarnu proceduru uputio Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH. Pored toga što je bio jedini i u roku predan, Prijedlog HNS BiH svoje ustavno i pravno utemeljenje imao je u tri odluke Ustavnog suda BiH: Odluka Ljubić (U-23/14), Odluka o brisanju spornih članaka IZ (U-23/14) i odluka da Prijedlog HNS-a BiH ne povrjeđuje vitalni nacionalni interes Bošnjaka (U-3/17). Prijedlog HNS BiH dobio je i pozitivno mišljenje mješovite Ustavno-pravne komisije PS BiH te natpolovičnu većinu u Domu naroda PS BiH.

Protiv Prijedloga HNS-a BiH bili su samo svi delegati iz Kluba Bošnjaka Doma naroda PS BiH, neovisno kojoj političkoj opciji i stranci pripadaju. Ista grupacija bošnjačkih stranaka i političkih predstavnika oborila je Prijedlog HNS BiH u Zastupničkom domu PS BiH. Kako im ni to nije bilo dovoljno, napravili su vlastiti Prijedlog koji u sebi sadrži odredbe Izbornog zakona BiH identične odredbama koje je Ustavni sud BiH već proglasio neustavnim. Stoga je očito kako namjera pet stranaka (SDA, SDP, SBB, DF i NS) nije bila provedba nego derogiranje odluke Ustavnog suda BiH. Vrhunac ustavno-pravnoga nasilja uslijedio je pokušajem pet navedenih stranaka da odluku Ustavnog suda BiH provedu u Parlamentu Federacije BiH, iako on za to nema nadležnost, a Ustavni sud BiH je izrijekom naložio da PS BiH treba implementirati odluku Ustavnog suda i izmijeniti izborni zakon BiH tako da on bude u skladu s Ustavom BiH. Stavljajući entitet iznad države, entitetski parlament iznad državnog parlamenta i zakon na entitetskoj razini iznad državnog zakona pet spomenutih stranaka su prijedlogom „Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH“ de iure i de facto izveli pokušaj entitetskog udara na državu, ugrozili ustavno-pravni poredak BiH te prekršili Ustav BiH i Daytonski sporazum.

Skandalozna je, pri tom, i za svaku osudu činjenica da određeni predstavnici međunarodne zajednice u BiH ne samo da nisu oštro osudili i sankcionirali takvo protuustavno i antidaytonsko djelovanje, nego su ga na neki način zagovarali i podržavali. U međunarodnom kontekstu, koristimo prigodu napomenuti kako federalističko-konsocijacijska načela i modeli na kojima je ustrojena BiH nisu nikakva iznimka nego pravilo koje se primjenjuje u gotovo svim složenim društvima i državama u Europi i svijetu, kao što su, na primjer Belgija, Švicarska, Cipar, Španjolska, Velika Britanija, Kanada, itd.

Iz svega prethodno navedenog sasvim je razvidno kako su se u ovom slučaju jedino stranke HNS BiH zalagale za vladavinu prava, poštivanje Ustava BiH i Daytonskoga sporazuma te poštivanje odluka Ustavnog suda BiH i njihovu legitimnu i legalnu provedbu. Stoga, ako ne jedina i isključiva, a onda svakako daleko najveća odgovornost za činjenicu da ne postoje odredbe Izbornog zakona po kojem se mogu provesti izbori za Dom naroda FBiH ide na račun stranaka čiji su zastupnici u Zastupničkom domu PS BiH oborili jedini legalni i s odlukom Ustavnog suda BiH usklađeni Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH. Iste stranke bile su i akteri spomenutog entitetskog udara na državu kojim se odluka Ustavnog suda BiH U-23/14 (Ljubić)  pokušala zaobići i derogirati.

Stoga, odlučno i s gnušanjem odbacujemo sve laži i podvale kojima se za trenutnu blokadu ustavnog, izbornog i političkog sustava, koristeći zamjenu teza, optužuju stranke iz bloka HNS BiH. I ovim priopćenjem, kao i mnogo puta do sada, argumentirano i činjenično smo pokazali i dokazali da su daleko najveći krivci za trenutnu blokadu svi oni koji su na bilo koji način sudjelovali u projektu Komšić, svi zastupnici koji su u Zastupničkom domu PS BIH glasovali protiv jedinog legalnog i ustavnog Prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH te svih pet stranaka koje su odluku Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić pokušali izigrati ne poštujući ni Ustavni sud BiH, ni PS BiH niti sam Ustav BiH. U skupinu krivaca za postojeću ustavnu krizu kojoj se ne nazire kraj, svakako spadaju i svi predstavnici međunarodnih institucija i organizacija koji su na bilo koji način podržavali njihove antiustavne i antidaytonske aktivnosti.

Na žalost, određeni akteri koji su izazvali postojeću krizu i blokadu sustava, umjesto da se vrate u okvire vladavine prava, odluka Ustavnog suda BiH, Ustava BiH i Daytonskoga sporazuma nastavljaju svoje antiustavne i antidaytonske aktivnosti. Sljedeća meta im je Središnje izborno povjerenstvo (SIP), a namjera političkim nasiljem, pritiscima i ucjenama prisiliti članove Središnjeg izbornog povjerenstva na kršenje Ustava BiH i odluka Ustavnog suda BiH. Usprkos činjenici da SIP nema ni ustavne ni zakonske ovlasti provesti odluku Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić, odnosno, usvojiti izmjene i dopune Izbornoga zakona BiH, određeni politički akteri žele iskoristiti SIP za provođenje svojih antiustavnih i antidaytonskih namjera.

Ako se zaobiđe provođenje odluke Ustavnog suda BiH U-23/14 (Ljubić) i kroz podzakonski akt SIP-a pokuša neustavno sprovesti implementacija neizravnih izbora za Dom naroda Parlamenta FBiH, to može dovesti do još jednog kršenja prava Hrvatima kao konstitutivnom narodu, da na slobodnim i demokratskim izborima samostalno izaberu svoje političke predstavnike. Ako bošnjačke stranke sprovedu izborni inženjering u županijskim skupštinama i izaberu hrvatske predstavnike u Domu naroda Parlamenta FBiH, time se ne bi samo prekršilo pravo Hrvata kao konstitutivnog naroda na legitimno predstavljanje i međusobnu jednakopravnost s druga dva konstitutivna naroda, nego bi time izravno bila prekršena odluka Ustavnog suda BiH U-23/14 (Ljubić), odluka Ustavnog suda U-5/98 o konstitutivnosti naroda, kao i sami Ustav BiH i Daytonski sporazum. Pokušaj takvog izbornog inženjeringa i izbacivanja Hrvata iz vlasti i na razini države i na razini FBiH bio bi najgrublji mogući napad na Hrvate kao konstitutivan narod, na ustavno-pravni poredak BiH, ali i na sami Daytonski sporazum kojeg su kao međunarodni ugovor potpisale i za kojega jamče države potpisnice te države svjedoci Sporazuma.     

Stoga, pozivamo sve svoje članice, članove i podržavatelje da svim raspoloživim legalnim i legitimnim sredstvima, uključujući i ona iz sfere građanskoga neposluha, svekolikoj domaćoj i međunarodnoj javnosti pokazuju i dokazuju da Željko Komšić nije legitimni hrvatski predstavnik u Predsjedništvu BiH, da je svima nama on persona non grata, te da je njegov izbor grubo kršenje Ustava BiH i Daytonskoga sporazuma. Također, pozivamo sve svoje članice, članove i podržavatelje da ustraju u legalnoj i legitimnoj borbi za očuvanje ustavno-pravnog poretka BiH, poštivanje Daytonskog sporazuma i Ustava BiH, kao i poštivanje i dosljedno provođenje odluke Ustavnog suda U-23/14 (Ljubić).  

Za sve Hrvate u BiH koji su svoje izborno povjerenje ukazali strankama i listama HNS BiH, nametanje Željka Komšića je ne samo čin gruboga kršenja i brutalnoga gaženja hrvatskih ustavnih i konstitutivnih prava, nego i uvreda hrvatskom nacionalnom dostojanstvu i samobitnosti. Komšićevo nametanje imalo je za cilj ne samo dekonstituirati Hrvate i izbaciti ih iz državnih institucija koje su namijenjene zajedničkom upravljanju i vladanju, nego ih i poniziti, uvrijediti i demoralizirati. Usprkos Izjavi koju su u Briselu 2013. godine potpisali lideri sedam vodećih parlamentarnih stranaka BiH, kojom su se obvezali poštivati načelo da jedan narod ne smije drugom narodu birati političke predstavnike, usprkos izjavi Reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića kako ne smatra dobrim da jedan narod drugom narodu bira političke predstavnike, te usprkos javno izrečenoj molbi predsjednika HNS BiH i predsjednika GV HNS BiH upućenoj Bošnjacima da ne čine Hrvatima ono što ne bi voljeli da Hrvati njima učine, dogodio se izbor Komšića bošnjačkim glasovima za hrvatskog predstavnika  u Predsjedništvu BiH. I to već treći put. To nam govori i daje za pravo smatrati da je Komšićevo nametanje s jedne strane sustavno planiran, a s druge moralno izopačen, zlonamjeran i neprijateljski čin.  

Uvjereni smo kako će svi članovi HNS BiH i svaki Hrvat u BiH na ovu vrstu moralnoga, pravnoga i političkog nasilja, na ovu mržnju i šovinizam odgovoriti tako što će se još odlučnije, spremnije i hrabrije nastaviti boriti za punu konstitutivnost Hrvata i jednakopravnost s Bošnjacima i Srbima.  Za Hrvate u BiH ovo više nije samo političko i ustavno-pravno pitanje, nego i pitanje nacionalne slobode, dostojanstva, samobitnosti i opstojnosti.

Stoga je Predsjedništvo HNS BiH jednoglasno donijelo odluku da HNS BiH u svim budućim aktivnostima koje za cilj imaju izmjenu Izbornoga zakona BIH i moguću uspostavu vlasti nakon što se za to stvore ustavni i zakonski uvjeti u skladu s Odlukom Ljubić, sudjeluje kao jedno tijelo, odnosno jedinstven politički blok hrvatskoga naroda u BiH. Posebno naglašavamo kako je popuna Doma naroda Parlamenta FBiH u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić apsolutni preduvjet za formiranje vlasti na razini Federacije BiH te još jednom napominjemo kako je Parlamentarna Skupština BiH jedina institucija koja odluku Ljubić može provesti na ustavan i legalan način.

Share.

Comments are closed.