IDPI je danas u Mostaru održao prvu u nizu panel diskusija povodom 25. obljetnice Daytonskog mirovnog sporazuma tijekom koje je Vukoja kao uvodničar istaknuo kako je upravo konstitutivnost temeljno načelo Ustava BiH i Daytonskog sporazuma.
Pojasnio je kako je BiH država dva entiteta i tri konstitutivna naroda te kako se iz dijela javnosti namjerno unosi zbrka među pojmovima postavljajući pitanje „što je izvornije, temeljnije, konstitutivni narodi ili entiteti?“.
„Ustavni sud BiH je, po apelaciji Alije Izetbegovića, 2000. godine donio odluku broj U-5/98 (tzv. Odluka o konstitutivnosti) u kojoj navodi: ‘ovo označavanje u Preambuli (Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi – o.a.), stoga, mora biti shvaćeno kao jedan natkrovljujući princip Ustava BiH kojem se entiteti moraju u potpunosti povinovati prema članu III/3.(b) Ustava BiH. Dakle, natkrovljujući princip, ili, ako to prevedemo u duhu hrvatskog jezika, temeljno načelo Ustava BiH je konstitutivnost tri naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba. Kako bismo ispravno razumjeli pojam konstitutivnosti naroda, nužno je vratiti se na osnovna načela demokracije kao takve, odnosno, zastupničke ili predstavničke demokracije“, istaknuo je Vukoja.
Tako je podsjetio kako Ustav BiH, Članak I.2. kaže: „Bosna i Hercegovina je demokratska država, koja funkcionira sukladno zakonu i temeljem slobodnih i demokratskih izbora.“
„Osnovno načelo demokracije glasi: Vlast proistječe iz naroda i pripada narodu. U skladu s Člankom I. 2. Bosna i Hercegovina je demokratska država, to jest, država u kojoj vlast proistječe iz naroda i pripada narodu. Narod kao nositelj vlasti, kroz proces slobodnih i demokratskih izbora bira svoje političke predstavnike i ovlašćuje ih da ga predstavljaju/zastupaju i u njegovo ime vladaju. Ovaj oblik demokracije definiran Člankom I.2. Ustava BiH ustavno-pravne i politološke teorije nazivaju ‘zastupnička/predstavnička demokracija’. Iz preambule Ustava BiH vidljivo je kako je ustavotvorac imenovao/označio Bošnjake, Hrvate i Srbe kao konstitutivne narode. Time je Ustav BiH svakom od konstitutivnih naroda dao status ‘naroda iz kojeg proistječe demokratska i legitimna vlast’“, precizirao je.
Stoga, dodaje, svaki konstitutivni narod čini zasebnu izbornu jedinicu (specifični demos) iz koje se biraju politički zastupnici tog konstitutivnog naroda u tijela vlasti koje su Ustav BiH i Daytonski sporazum namijenili predstavljanu konstitutivnih naroda: Predsjedništvo BiH, Dom naroda PS BiH, Dom naroda Parlamenta FBiH, Vijeće naroda NS RS.
„Legalitet i legitimitet demokratske vlasti stječe se na izborima na kojima narod, iz kojeg vlast proistječe i kome vlast pripada, bira svoje političke zastupnike. Ako određeni konstitutivni narod nema mogućnost slobodno i samostalno izabrati svoje političke zastupnike onda on nije ‘narod iz kojeg proistječe demokratska i legitimna vlast’, odnosno nije konstitutivan narod. Stoga je po Ustavu BiH, konstitutivan samo onaj narod koji ima mogućnost slobodno i samostalno izabrati svoje političke predstavnike/zastupnike za tijela vlasti namijenjena zastupanju konstitutivnih naroda“.
Konstitutivnosti nema, upozorava član stručnog tima IDPI-a, ako nema legitimiteta zastupanja, ako konstitutivni narod ne bira svoje zastupnike. Biranjem vlastitih zastupnika narod se samoproizvodi i reporducira kao zasebna politička zajednica, kao politički narod, kao nacija.
„Ono što vrijedi za Ustav BiH, vrijedi i za cjelokupan Daytonski sporazum jer je Ustav BiH sastavni dio tog sporazuma, njegov Aneks 4 . Konstitutivnost, temeljno načelo Ustava BiH, je zapravo duh Daytonskog sporazuma. Jako je važno znati konkretan sadržaj tog pojma ‘duh’“, rekao je Vukoja.
Pojašnjavajući o kakvoj se to točno i čijoj konstitutivnosti radi, istaknuo je kako je riječ upravo o konstitutivnosti tri naroda: Bošnjaka, Hrvata i Srba. To je temeljno načelo Ustava BiH i duh Daytonskog sporazuma.
„Sve se u Ustavu BiH i Daytonskom sporazumu smije dovoditi u pitanje osim tog načela. Ako dovodimo u pitanje konstitutivnost tri naroda, onda dovodimo u pitanje i Ustav BiH i Daytonski sporazum. Ako ne poštujemo ili ako kršimo načelo konstitutivnosti tri naroda, ne poštujemo i kršimo Ustav BiH i Daytonski sporazum. Kao aksiom u logici, svi teoremi su izvedeni iz aksioma i moraju biti s njim usklađeni. Ako oborimo aksiom, srušili smo i sve teoreme, cijelu teoriju koja se na njemu temeljila. Primjerice, religijski i teološki aksiom je da Bog postoji. Tako se ne može reći: ja sam religiozan, ja sam katolik ali smatram da Bog ne postoji, ili da ne bi trebao postojati – to je naprosto apsurdno“, pojasnio je.
Isto je tako apsurdno reći, naglasio je, ja prihvaćam Daytonski sporazum ali negiram konstitutivnost tri naroda, ili smatram da bi konstitutivnost trebalo odbaciti.
„Ne može se reći: ja prihvaćam slovo Daytona, ali ne prihvaćam njegov duh. Slovo proizlazi iz duha, a ne obrnuto. Svi elementi, dijelovi, segmenti, sva slova Daytonskog sporazuma trebaju biti u skladu s njegovim duhom. Ako analiziramo cjelokupan Daytonski sporazum dolazimo do neporecivog zaključka: duh, temeljno načelo, najmanji zajednički imenitelj Daytonskog sporazuma je konstitutivnost Bošnjaka, Hrvata i Srba“.
Stoga sva ostala načela Ustava BiH i svi državni zakoni, dodao je, moraju biti usklađeni s tim temeljnim načelom konstitutivnosti tri naroda. Pa tako i Izborni zakon BiH mora biti usklađen s načelom konstitutivnosti tri naroda.
„Dvije su komponente konstitutivnosti – legitimno zastupanje i jednakopravnost tri naroda koja se ogleda kroz paritet, konsenzus i rotaciju. Legitimno zastupanje je temeljni uvjet, condito sine qua non, jednakopravnosti tri naroda. Ako nema legitimiteta zastupanja jednakopravnost je nemoguća, prazan pojam, kontradikcija. Primjerice, u Predsjedništvu BiH je prekršeno načelo legitimnog zastupanja, što za posljedicu ima i kršenje načela jednakopravnosti tri naroda. Hrvatski član izabran je bošnjačkim glasovima i on nema legitimiteta zastupanja. Posljedica takvog čina je da nema jednakopravnosti konstitutivnih naroda. Bošnjaci imaju dva člana Predsjedništva a Hrvati niti jednoga“.
Vukoja zaključuje kako je najvažnije da Izborni zakon BiH mora osigurati legitimitet zastupanja konstitutivnih naroda u onim tijelima vlasti koje su Ustav BiH i Daytonski sporazum namijenili predstavljanu konstitutivnih naroda: Predsjedništvo BiH, Dom naroda PS BiH, Dom naroda Parlamenta FBiH, Vijeće naroda NS RS.
„Ako Izborni zakon BiH ne osigurava legitimitet zastupanja konstitutivnih naroda ‘na svim administrativno-političkim razinama’, onda on krši Ustav BiH i Daytonski sporazum. Ovu tvrdnju dodatno potvrđuju i dvije odluke Ustavnog suda BiH: U-5/98 iz 2000. (tzv. odluka o konstitutivnosti) i U-23/14 iz 2016. (tzv. odluka Ljubić). Dakle, ako nema legitimiteta zastupanja konstitutivnih naroda, nema ni jednakopravnosti, a ako nema tog dvoje, nema ni konstitutivnosti. Ako nema konstitutivnosti tri naroda nema ni Ustava BiH, ni Daytonskog sporazuma. Konstitutivnost tri naroda je temelj Ustava, duh Daytonskog sporazuma“.
Ako razumijemo sadržaj i značenje pojma konstitutivnosti tri naroda, dodao je član stručnog tima IDPI-a, i Ustav BiH i cjelokupan Daytonski sporazum postaju jednostavni i za razumijevanje i za tumačenje.
„Ako razumijemo i prihvaćamo konstitutivnost onda je vrlo jednostavno utvrditi koje tumačenje Ustava BiH/FBiH i Izbornog zakona BiH je pogrešno a koje ispravno. Ako ne razumijemo ili negiramo konstitutivnost onda ni Ustav BiH/FBiH ni Daytonski sporazum nemaju nikakva smisla i nemoguće je shvatiti njihovu unutarnju logiku, njihov duh“, zaključio je Vukoja.
J. Gudelj / Dnevnik.ba
