Zastupnički dom Parlamentarne skuštine BiH o prijedlogu HNS za izmjenu Izbornog zakona – zašto se prešućuju bitni dijelovi odluke Ustavnog suda BiH

0

U srijedu, 15. studenog, na Dnevnom redu Zastupničkog doma PS BiH naći će se prijedlog Hrvatskog narodnog sabora BiH za izmjenu Izbornog zakona BiH.

S obzirom da Parlamentarna skupština BiH nije u zadanom roku izmjenila dijelove Izbornog zakona koje je Ustavni sud po apelaciji Bože Ljubića proglasio neustavnim, Sud je svojom odlukom brisao iz Izbornog zakona dio odredbi koje se odnose na izbor izaslanika u Dom naroda FBiH.

HNS je putem kluba hrvatskog naroda u Domu naroda PS BiH uputio u proceduru prijedlog izmjena Izbornog zakona kojim je predviđen izbor legitimnih članova Predsjedništva sa teritorija FBiH, izbor izaslanika u Dom naroda FBiH, te način izbora vijećnika u Gradsko vijeće Grada Mostara. Klub Bošnjaka u Domu naroda PSBiH iskoristio je mogućnost pozivanja na ugrožavanje vitalnog interesa bošnjačkog naroda, ali je Ustavni sud BiH svojom odlukom utvrdio da prijedlog HNS-a ne ugrožava interese konstitutivnih naroda kako po pitanju izbora članova Predsjedništva tako ni po pitanju izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH i Gradskog vijeća Mostara.

U međuvremenu niti jedna politička stranka, grupacija ili pojedinac nisu uputili bilo kakav prijedlog za izmjenu Izbornog zakona u parlamentarnu proceduru. Bošnjački politički predstavnici su prijedlog HNS neargumentirano odbacili etiketirajući ga ‘neprihvatljivim’, ‘diskriminirajućim’ i ”štetnim’ ne navodeći niti jedan argument za takve tvrdnje istovremeno  sakrivajući od svojih političkih sljedbenika i BH javnosti iznimno važna stajališta koja je Ustavni sud BiH naveo u obrazloženju odluke U-23/14 kojom dosadašnji način izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije proglašen neustavnim.

Podsjećamo kako Ustavni sud BiH prijedlog HNS o izmjenama Izbornog zakona smatra utemeljenim na Ustavu BiH, te ne nalazi bilo kakve elemente diskriminacije ili odstupanja od europskog izbornog nasljeđa.

U nastavku donosimo nekoliko ključnih navoda iz obrazloženja odluke Ustavnog suda kojima se jasno definira uloga Doma naroda u zakonodavnoj poziciji kostitutivnih naroda, te značaj popunjavanja klubova naroda legitimnim predstavnicima Hrvata, Bošnjaka i Srba:

Iz odluke Ustavnog suda BiH U-23/14 od 1. prosinca 2016.
http://www.ustavnisud.ba/dokumenti/_hr/U-23-14-1058444.pdf
(Službeni glasnik BiH 1/17 od 6. siječnja 2017.)
  • Temeljna zadaća Doma naroda je zaštita konstitutivnosti naroda. Nadalje, prema Ustavu Federacije, Federacija se sastoji od federalnih jedinica (kantona). Međutim, bez obzira na navedeno, Dom naroda nije Dom federalnih jedinica nego Dom konstitutivnih naroda.
  • Venecijanska komisija ističe da se u načinu izbora delegata u Dom naroda koriste kantoni i njihovi delegati, a njegova primarna svrha nije da predstavlja kantone nego konstitutivne narode i Ostale, te da ostvaruje drugu vrstu ravnopravnosti, tj. „kolektivnu ravnopravnost“ tri konstitutivna naroda uz određenu zastupljenost Ostalih. Pored toga, Dom naroda ima važnu ulogu u postupku vitalnog interesa i može se posmatrati kao dom „veta“ u zakonodavnom tijelu Federacije.
  • …načelo konstitutivnosti naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine, u kontekstu Doma naroda, može biti ostvareno samo ako se popunjavanje Doma naroda temelji na jasno preciziranim kriterijima koji trebaju dovesti do što potpunijeg predstavljanja svakog od tri konstitutivna naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine. Suprotno od navedenog, neadekvatno političko predstavljanje onih koje predstavlja i čije interese zastupa dovodi do povrede načela konstitutivnosti, odnosno nejednakopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda, a time i povrede Ustava Bosne i Hercegovine, konkretno članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. 
  • …čak i u krajnjem, ali mogućem slučaju da je ta osoba jedini pripadnik nekog od konstitutivnih naroda u jednom od kantona, pod uvjetom da je izabrana u zakonodavno tijelo tog kantona na neposrednim izborima, a da je nakon toga ne biraju pripadnici tog konstitutivnog naroda u Dom naroda, više je nego očito da navedene odredbe omogućavaju da predstavnicima jednog konstitutivnog naroda u zakonodavnom tijelu kantona legitimitet daju predstavnici drugog konstitutivnog naroda, odnosno jedan takav delegat ima isti „kapacitet“ u Domu naroda kao i bilo koji drugi delegat kojeg su izabrali pripadnici, odnosno delegati samo iz tog konstitutivnog naroda. 
  • Dakle, očito je da navedene odredbe impliciraju da pravo na demokratsko odlučivanje isključivo legitimnim političkim predstavljanjem neće biti utemeljeno na demokratskom izboru delegata u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine onog konstitutivnog naroda koji predstavlja i čije interese zastupa. Nadalje, u situaciji kada im na neposrednim izborima u pretežnom dijelu legitimitet mogu dati pripadnici drugih konstitutivnih naroda, čak i u slučaju da zakonodavno tijelo kantona ima više delegata iz reda određenog konstitutivnog naroda, navedene odredbe krše Ustav Bosne i Hercegovine.
Share.

Comments are closed.