Svjedoci smo kako se ovih dana intenziviraju aktivnosti oko usvajanja izmjena Izbornog zakona BiH gdje bi trebalo, pored dopuna koje se odnose na tzv. ‘integritet izbornog procesa’ i način izbora članova Središnjeg izbornog povjerenstva, korigirati i dosadašnji način izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH na način da se onemogući da brojnije bošnjačko biračko tijelo izabere Hrvatima člana Predsjedništva kao što je to do sada bio slučaj. To bi, također, bilo u skladu s načelom legitimnog predstavljanja čime se Ustavni sud BiH detaljno bavio u odluci U-23/14 poznatijoj kao predmet ‘Ljubić’.
Predsjednik HNS-a dr. Dragan Čović je dostavio bošnjačkim političkim predstavnicima (‘Trojka’) prijedlog izmjena u načinu izbora članova Predsjedništva BiH sa teritorija Federacije BiH. Predložen je jedan dodatni kriterij za hrvatskog člana Predsjedništva BiH’ i to da je uz najveći broj glasova potrebna i minimalno jedna pobjeda u nekoj od županija s hrvatskom većinom. Izbor bošnjačkog i srpskog člana Predsjedništva bi ostao isti kao i do sada.
U pojedinim medijima se moglo vidjeti kako bošnjački politički predstavnici, dominantno oporbeni (SDA), ali i iz redova ‘Trojke’, potaknuti mišljenjem i nekih predstavnika međunarodne zajednice u BiH, nastoje korekciju u izboru hrvatskog člana Predsjedništva uvjetovati izmjenama Ustava BiH. Međutim, i jednima i drugima je izgleda promaklo to što je ovaj prijedlog izmjena u izboru članova Predsjedništva BiH već bio na ocjeni pred Ustavnim sudom BiH.
U travnju 2022. godine Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH je usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH (02-02-1-639/22 od 22. travnja 2022) na koji je Klub Bošnjaka u Domu naroda PS BiH uložio zahtjev za zaštitu vitalnog interesa bošnjačkog naroda. Sastavni dio tada predloženih izmjena Izbornog zakona BiH je upravo i tekst koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH koji je sada ponovo predložen od strane HNS-a i dostavljen ‘Trojci’.
Ustavni sud BiH je 26. svibnja 2022. godine, razmatrajući zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o destruktivnosti po vitalni interes bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-639/22 od 22. travnja 2022. godine, usvojio odluku U-14/22 gdje u točki 47. stoji: „Ustavni sud zaključuje da Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-639/22 od 22. aprila 2022. godine nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda“
Dakle, dio teksta izmjena Izbornog zakona o izboru članova Predsjedništva koji će se naći u proceduri pred Parlamentom BiH već ima ‘zeleno svjetlo’ Ustavnog suda BiH sa jasnim stavom da ne postoji ugrožavanje vitalnog interesa Bošnjaka.
Vjerujemo kako će ovo donekle smanjiti nepotrebna i neargumentirana protivljenja izmjenama Izbornog zakona gdje se u dijelu koji se odnosi na izbor Hrvatskog člana Predsjedništva uvodi dopunski kriterij koji ni na koji način ne utječe na izbor ostalih članova Predsjedništva BiH.
Kao argument neka posluži dio obrazloženja navedene odluke Ustavnog suda BiH:
40. Vraćajući se na konkretan zahtjev, Ustavni sud zapaža da se predložena rješenja iz Prijedloga zakona zasnivaju na istim principima iz Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona prema kojim se za člana Predsjedništva BiH s teritorije Federacije BiH biraju jedan Bošnjak i jedan Hrvat. Ponuđeno rješenje iz člana 5. Prijedloga zakona samo na drugačiji način, od onog koji je trenutno na pravnoj snazi, regulira proceduru njihovog izbora. U vezi s izborom bošnjačkog kandidata za člana Predsjedništva BiH predviđeno je da će biti izabran onaj bošnjački kandidat sa liste bošnjačkih kandidata koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima na prostoru entiteta FBiH. U takvom rješenju Ustavni sud ne uočava ništa što bi dovelo u pitanje vitalni interes bošnjačkog naroda zato što Prijedlog zakona ne mijenja dosadašnji način izbora bošnjačkog kandidata za člana Predsjedništva BiH.VI. Izbor za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda prema predloženom rješenju reguliran je na drugačiji način i uvjetovan je većinskom podrškom u pojedinim kantonima…
Zaključak
47. Ustavni sud zaključuje da Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-639/22 od 22. aprila 2022. godine nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda.
———————————————————————————–
Izbor članova Predsjedništva – prijedlog
- Članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo BiH) koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata – biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine. Birač upisan u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine može glasovati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba.
- Svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata. Izabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u Federaciji Bosne i Hercegovine.
- Svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata sa koje je izabran kandidat ako:
- dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
- Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stavka 3. točka a) ovog članka, onda je izabran hrvatski kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dvije od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
- Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stavka 3. točke a) i b) ovog članka, onda je izabran hrvatski kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje jednoj od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
- Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stavka 3. točke a), b) i c) ovog članka, onda je izabran hrvatski kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH.
- Člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira s teritorije Republike Srpske – jednog Srbina – biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Republici Srpskoj. Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova.
- Mandat članova Predsjedništva BiH traje četiri godine.